Šta nam govori kašalj, i kako ga liječiti

Mnogi ljudi znaju da je kašalj najčešći i najtipičniji znak bolesti dišnih organa. Manje je poznato da se može javiti i kod mnogih drugih bolesti kod kojih su dišni organi potpuno zdravi.

Kašalj je najčešće kratkotrajna i prolazna pojava u svakoga čovje­ka. No, dugotrajan kašalj, koji traje tjednima, mjesecima pa i godinama, u znatnoj mjeri može poremetiti normalan način života i rada.

Uporan i dugotrajan kašalj remeti san i iscrpljuje organizam. Zbog toga je razum­ljiva velika potrošnja lijekova protiv kašlja. Prema statistikama, gotovo 10% svih liječničkih recepata sadržavaju lijekove za ublažavanje kašlja.

Kašalj se ne smije promatrati samo kao neugodan znak bolesti, kao tegoba koja zamara i dosađuje. Naprotiv, kašalj je koristan, čak i prijeko potreban za život. Mnogi bolesnici umiru samo zato što ne mogu kašljati.

Osnovni uvjet normalnoga disanja jesu prohodni i čisti dišni putovi. Organizam kašljem odstranjuje iz dišnih putova sve one tvari koje ome­taju normalan prolaz zraka u pluća, izbacuju se ne samo strana tijela ne­go i prekomjerna sluz u dišnim cijevima.

U normalnim uvjetima dišne se cijevi mogu čistiti bez kašljanja. Dušnik i ostale dišne cijevi oblažu stanice koje imaju sitnu dlačicu, trepetiljiku. Dlačice se neprekidno gibaju, trepere u smjeru prema ždrijelu. Milijuni takvih trepetljika pokreću manje količine sluzi u kojoj se nalaze brojne bakterije, prašina i druge sitne strane tvari. Kada sluz dođe do ždrijela, čovjek je nesvjesno proguta. Međutim, ako je u dišne putove ušao veći strani predmet, ili se nakupila veća količina sluzi, dlačice su preslabe da to odstrane, pa se javlja kašalj. U bolesnika koji su izgubili sposobnost kašljanja razvijaju se smrtonosne upale pluća, ili se takav čovjek “utopi u vlastitoj sluzi”, koja ispuni sve dišne putove.

Takva sta­nja mogu nastati kod nekih bolesti mozga i kičmene moždine, povreda moždine, te prilikom dugotrajnoga i dubokog gubitka svijesti. Kašalj je refleksna radnja, odvija se brzo i nezavisno od čovjekove volje, a nalazi se “pod upravom” centra za kašalj u produženoj moždini.

Centar mogu nadražiti podražaji koji živcima dolaze iz sluznice dišnih putova: ždrijela, grkljana, dišnih cijevi (bronha). Podražaji mogu biti izazvani upalom, stranim tijelom, kemijskim i drugim nadražajima. Nadražaj na kašalj može doći i iz drugih dijelova tijela: iz porebrice, jed­ njaka, čak iz uha. Tek kada primi odgovarajući signal, centar “izdaje na­ ređenje” za kašalj.

Kašalj uvijek započinje dubokim udisajem. Nakon toga zatvore se glasnice i snažno napnu svi mišići koji sudjeluju prilikom izdisaja, trbuš­ni mišići i mišići rebara. Tlak u plućima jako se poveća jer zrak ne može izići s obzirom na to što su “vrata” dušnika zatvorena, najednom se “vrata”, tj. glasnice naglo otvore i zrak izlazi iz pluća pod vrlo jakim pritiskom u snažnom mlazu, “eksplozivno”. To je pravi mali orkan: brzina kretanja zraka prilikom jakoga kašlja može iznositi više od 150 km na sat. Razumije se da će taj snažni mlaz zraka odnijeti sa sobom svako slobodno i strano tijelo koje se tamo nađe.

Iako je kašalj refleksna radnja, čovjek može svjesno djelovati na centar za kašalj, može ga svojom voljom kontrolirati, namjerno izazvati, ublažiti, često i potpuno prekinuti.

Kašlju kao simptomu bolesti većina ljudi ne poklanja naročitu paž­nju. Ni liječnik ne može svaki kašalj smatrati znakom ozbiljne bolesti. Ali u nekim slučajevima može posumnjati na određenu bolest prema ja­čini kašlja, njegovoj učestalosti, prema vremenu kada se javlja, izgledu ispljuvka. Liječnički pregled zahtijevaju slijedeći slučajevi: svaki kašalj koji traje duže od tri tjedna izaziva sumnju na ozbiljnu bolest, svaki ka­šalj kada se iskašljava krvavi ispljuvak, kašalj s gnojnim ispljuvkom, ka­šalj praćen visokom temperaturom i bolovima u prsnom košu, svaki ka­šalj praćen osjećajem gušenja, tj. pomanjkanjem zraka, svaki kašalj na­stao zbog ulaska stranoga tijela u dišne putove.

Liječenje kašlja

Kašalj koji ništa ne izbacuje nije koristan. Jedina je vrijednost tak­voga kašlja izvjesno upozorenje da se u dišnim ili nekim drugim organi­ma zbivaju bolesne promjene, ili se neke štetne tvari koje nadražuju na­laze u okolini u kojoj se čovjek nalazi.

Beskoristan kašalj nepotrebno zamara bolesnika i mora se ublažiti ili potpuno spriječiti. To se postiže liječenjem osnovne bolesti ili uklanja­ njem svih vanjskih uzroka. U ljekarnama postoji nekoliko desetaka lije­kova kojima se beskoristan kašalj može ublažiti ili čak potpuno spriječi­ti.

To se postiže liječenjem osnovne bolesti ili uklanjanjem svih vanjskih uzroka. Većina lijekova djeluje direktno na centar za kašalj tako da ga smiruju do te mjere da slabije ili nikako ne reagira na podražaje za ka­šalj koji mu živcima dolaze iz tijela.

Postoje brojni lijekovi koji beskoristan kašalj mogu pretvoriti u ko­ristan, oni pojačavaju izlučivanje sluzi koja pokriva nadraženu ili upa­ljenu sluznicu dišnih putova i postepeno smiruje kašalj, ti lijekovi rasta­paju suviše gustu sluz, koja postaje tekuća te se kašljem lakše izbaci. Ta­ko isto djeluju i mnogi narodni lijekovi koji služe za iskašljavanje ili, ka­ko se obično kaže, “za izbacivanje šlajma”: čajevi od bijeloga i crnog sljeza, majčina dušica, ružmarin, divlja rotkva. Neke biljke služe za pri­pravak čaja, druge se namaču u rakiju ili med, nadriliječnici preporuču­ju mlijeko u kojem je kuhana kadulja i bijeli luk.

Kašalj koji izbacuje ne smije se sprečavati, može se ublažiti ako je suviše jak. Prejak kašalj mora se smanjiti jer dovodi do opasnih kompli­kacija. Suviše jak i intenzivan kašalj ne samo što je velik napor za orga­nizam nego može dovesti do krvarenja iz pluća i krvnih žila na površini tijela i u unutrašnjosti organizma. Poznata su krvarenja u sluznici oka, pod kožom lica, krvarenja u mozak u starijih ljudi. Jak kašalj može do­vesti do puknuća porebrice i stiskanja pluća (pneumotoraks), uzrokovati prijelom rebara, bruh (kilu, herniju) na raznim dijelovima tijela.

Kašalj se može ublažiti lijekovima koji direktno djeluju na centar za kašalj a dobivaju se iz opijuma. Ako se takvi lijekovi upotrebljavaju du­že vrijeme, može doći do navike i ovisnosti bolesnika o lijeku. Zato se danas sve više upotrebljavaju sintetski preparati.

Mnogi lijekovi u obliku sirupa, tableta, kapljica, pilula, sadržavaju razne sastojke, pa istovremeno mogu djelovati na više strana, tj. smiruju centar za kašalj u mozgu, djeluju na pojačano lučenje sluzi u sluznici diš­nih putova, proširuju sužene dišne putove, rastapaju gustu, ljepljivu sluz. Liječnik će prema vrsti i tipu kašlja propisati onaj lijek koji sadrži najbo­lju kombinaciju za pojedini slučaj.

Koji put će bolje od svih lijekova djelovati provjetravanje zadimlje­ne prostorije, vlaženje suhoga zraka tamo gdje je centralno grijanje. Suh zrak štetno utječe na sluznicu dišnih putova, koja se suši, sluz postaje gusta, ljepljiva i prirodno čišćenje pomoću trepetljika nije moguće. Hlad­noća smanjuje sposobnost samočišćenja dišnih putova, pa će topla odje­ća, topao čaj ili prženi šećer u napitku biti dovoljni da se sluz u dišnim putovima razrijedi i kašljem odstrani. Ako se u takvim slučajevima upot­rebljavaju sredstva za umirenje kašlja, stanje će se samo pogoršati, jer se pod utjecajem lijeka još više smanjuje sposobnost rada trepetljika.

Svaki bolesnik koji kašlje treba da shvati kako je ublažavanje kašlja lijekovima samo simptomatsko liječenje, a to znači da se ublažuje samo jedan simptom bolesti. Pravo je liječenje kašlja liječenje bolesti koja ga je uzrokovala. Zbog toga će liječnik uz sredstvo za ublažavanje propisati i druge lijekove: antibiotike, sulfonamide prilikom upala, kapljice za srce, ako je kašalj posljedica srčane bolesti, lijekove protiv preosjetljivosti or­ganizma, ako je kašalj na alergijskoj osnovi.

Iskašljavanje bistroga tekućeg sadržaja

U vrlo rijetkim slučajevima može doći do izbacivanja tekućine, “bistre poput izvorske vode”, kada pukne cista ehinokoka i njen se sad­ržaj izlije u dišne putove, koji se kašljem izbaci. Ehinokok, ili pasja trakavica, u plućima čovjeka stvara mjehurastu i kuglastu tvorbu koja je ispunjena bistrom tekućinom i može biti veća od šake.

Iskašljavanje glista

Naglim i jakim napadom kašlja, naročito u djece, može se izbaciti i glista. Velika dječja glista, ili velika bijela glista (askaris), provede u plući­ma dio svoga razvojnog ciklusa. Iz pluća prodire u dišne cijevi (bronhe) i penje se dušnikom do ždrijela, gdje obično bude progutana, može izaz­vati jak nadražaj na kašalj, tada bude izbačena “poput projektila”.

Iskašljavanje krvi

Krv u ispljuvku (hemoptiza, hemoptoa) alarmantan je znak bolesti. Rijetki su bolesnici koji poslije “krvavoga ispljuvka” ne potraže liječnič­ku pomoć. Iako većina pritom pomišlja na tuberkulozu, valja znati da is­kašljavanje krvi može ukazivati na mnogo teže i neizlječive bolesti dišnih putova i pluća, bolesti srca, krvi i krvnih žila. Na sreću, krv u ispljuvku mnogo je češće samo prolazna pojava manje opasnih i lako izlječivih bo­lesti.

Nepotreban strah izaziva zabuna i neznanje, jer krv u ispljuvku ne znači uvijek da je iskašljana, vrlo često potječe iz sitnih povreda i bezaz­lenih bolesti nosa, usne šupljine, ždrijela, jezika, pljuvačnih žlijezda. Krv koja ne potječe iz dišnih putova i pluća uvijek je pomiješana samo sa sli­nom, dok je iskašljana krv izmiješana sa sluzi. Krv koja potječe iz dub­ ljih dijelova pluća, iz samih plućnih mjehurića, pjenušava je, a ispljuvak je jednoliko obojen svijetlocrveno.

Bolesnici često ne znaju jesu li krv iskašljali ili povratili. Liječnik na temelju iskaza bolesnika ili njegove pratnje ne može uvijek doći do sigurnih podataka o tome da li je krv bila povraćena ili iskašljana. Tek se pre­gledom pacijenta, ili pregledom “izbačenoga sadržaja”, može postaviti tačna dijagnoza.

Tuberkuloza je i danas, unatoč znatnom napretku u liječenju, naj­ češći uzrok krvarenja iz pluća. Najmanje 30 posto tuberkuloznih bolesni­ka barem jednom u toku bolesti krvare iz pluća, krvarenje može biti ne­ znatno, u ispljuvku se može naći tek nešto krvi u obliku vlakanaca ili kapljica, takav sukrvavi ispljuvak nastaje onda kada su oštećenje sitne krvne žilice. Ali tuberkuloza može oštetiti, “nagristi” i veće krvne žile u plućima, tada nastaju jaka krvarenja, često iznenadna, a gubitak krvi može iznositi od nekoliko decilitara do jedne litre, takvo je krvarenje ne­ posredan uzrok smrti.

Rak na plućima postaje sve češći uzrok iskašljavanja krvi. Na tu bo­ lest mora se posumnjati ako se duže vrijeme javlja sukrvav ili krvav is­ pljuvak, tj. svježa krv u ispljuvku, naročito ako se javlja u muškaraca pušača u dobi između 40 i 50 godina. U dišnim putovima ima i dobroćud­ nih tumora, koji su češći u žena. I proširenje bronha (bronhiektazija) često uzrokuje krvav ispljuvak s povremenim iskašljavanjem gnoja i povremenim povišenjima tjelesne temperature.

Nagle akutne kao i dugotrajne, kronične bolesti pluća i dišnih puto­ va mogu uzrokovati povremeni krvavi ispljuvak. To mogu biti upale s različitim uzrocima (bronhitis i pneumonija). Infarkt pluća redovito je praćen iskašljavanjem manjih količina krvi i nastaje zbog nagloga začepljenja krvne žile u plućima s ugruškom krvi ili nekim stranim tijelom: mjehurićem zraka, kapljicom masti, uljem (tromboza i embolija). Krvarenja nisu jaka, ali su praćena jakim kašljem i često naglim jakim bolovima porebrice uz otežano disanje.

Srčane su bolesti oko deset posto uzrok svih krvarenja iz pluća. Naj­ češće nastaju zbog tzv. srčanih grešaka. Kada nastaju suženje ušća, prije­laza iz lijeve pretklijetke u lijevu klijetku (mitralna stenoza), dolazi do zastoja krvi u plućima, tlak u krvnim žilama pluća naraste i nešto krvi prelazi u pluća.

Jako krvarenje, koje nastane iznenada i takvom žestinom da iz usta poteče mnogo krvi, redovito dovodi do trenutačne smrti. To se može vi­djeti kada proširena aorta, tj. glavna krvna žila koja dolazi iz srca, pritište na dišni put, postepeno se s njim “slijepi” i u jednom trenutku nasta­ ne razdor zida pa sva krv uđe u dišni put.

I povrede (traume) pluća mogu uzrokovati krvarenja. Uzrok mogu biti pritisci na prsni koš, prodorne rane, prelomljena rebra koja oštete pluća. Za rata česta su oštećenja zbog eksplozija. Snaga eksplozivnoga vala oštećuje plućno tkivo i redovito izaziva krvarenje.

Uzrok iskašljavanja krvi može biti i preosjetljivost organizma na neke tvari (alergija), zatim bolesti krvi: nesposobnost krvi da gruša, rak krvi (leukemija), potom bolesti jetre i manjak vitamina. Ponekad su uz­rok iskašljane krvi oštećenja plućnoga tkiva zbog udisanja “oštrih”, nadražujućih, plinova: amonijaka, klora, bojnih otrova.

Svako iskašljavanje krvi obavezno zahtijeva liječnički pregled i po­ vremenu kontrolu. Ako je krvarenje nešto jače, prije odlaska liječniku bolesnika valja položiti u krevet da mirno leži. Svako naprezanje strogo je zabranjeno. Uzglavlje treba da bude povišeno u polusjedeći položaj. Na prsni koš mogu se staviti hladni oblozi ili led u plastičnoj ili gumenoj vrećici, mogu se dati hladni napici, pa i blaga sredstva za umirenje živa­ca.

Sredstva protiv kašlja daju se samo ako je kašalj naročito jak. Boles­ nik mora iskašljavati, inače se krv sakuplja u dišnim putovima pa se mo­ že ugušiti. Prejako napinjanje može dovesti do još jačega oštećenja u plu­ ćima i pojačanoga krvarenja.

Liječenje krvarenja iz pluća u bolnici ovisi o uzroku koji je doveo do krvarenja. Krvarenje je samo jedan od simptoma bolesti, stoga će se neki pacijenti liječiti na odjelu za unutrašnje bolesti, drugi na odjelu za tuberkulozu, pa na odjelu za uho, grlo, nos ili na kirurškom odjelu.

Napadaji jakoga kašlja

Napadaji jakog kašlja javljaju se uglavnom kod bolesti dišnog sus­tava, mogu biti česti, dugotrajni, mučni i iscrpljujući, traju nekoliko tje­dana i mjeseci.

Hripavac ili veliki kašalj (pertusis) bolest je koja je karakteristična po povremenim napadajima jakog kašlja pretežno u predškolske i škol­ske djece, starije osobe vrlo rijetko obolijevaju.

Bolest započinje postepeno povremenim i blagim kašljem, naročito noću. Poslije jednoga do dva tjedna započinju tipični napadaji, nakon dubokoga udisaja snažno kašljanje, često u “seriji” od 10 ili više iskašlja­ ja (izdisaja) jedan za drugim. Nakon toga nastaje zviždajući, dubok udi­ saj, poslije opet snažno kašljanje.

S obzirom na to što udisanje zraka kroz sužene glasnice podsjeća na kukurijekanje ili magareće meketanje, bolest u narodu zovu kukurikavac ili magareći kašalj. Napadaj kašlja može trajati od pola minute do dvije minute, za to se vrijeme ne diše, ili se pak udišu minimalne količine zraka, bolesnik se jako napreže, guši, lice postaje plavo, oči se izbulje, “samo što ne ispadnu”, jezik je isplažen.

Prije 50 godina opisana je težina bolesti u “kućnom liječniku” slije­ dećim riječima: “Napadaji su vrlo strašni i mučni, koliko za bolesnika, toliko i za njegovu okolinu”. Na kraju napadaja izbaci se mnogo gusto­ga i ljepljivog ispljuvka. Vrlo često (u manje djece gotovo redovito) na­ pad završi povraćanjem. Napadi se mogu javljati nekoliko puta dnevno, u težim slučajevima čak nekoliko desetaka puta u 24 sata. Bolest traje 3 do 4 tjedna, u rjeđim slučajevima znatno duže.

Slične napadaje kašlja imaju djeca koja su preboljela hripavac. Kod osjetljive djece napadaj kašlja može izazvati beznačajna upala ždrijela, grla ili dušnika.

Napadaji kašlja koji podsjećaju na hripavac mogu biti izazvani i povećanjem žlijezda (limfnih čvorova) koje se nalaze uz dišne putove i pritišću ih. Uzrok povećanja limfnih čvorova može biti bacil tuberkuloze i virus. Opisane smetnje mogu nastati i zbog toga što tumori pritišću diš­ ne putove, ili je to proširena glavna krvna žila koja izlazi iz srca (aorta).

Čest uzrok jakoga napadaja kašlja može biti strano tijelo u dišnim putovima, najčešće udahnuti komadići hrane. Snažna struja zraka veći­nom uspije izbaciti strano tijelo. Tada je jak kašalj obično praćen guše­njem i povraćanjem. Ako je strano tijelo ostalo u dišnim cijevima, npr. zabodena kost ili igla, napadaji kašlja sliče hripavcu.

Poznati su i napadaji histeričnoga kašlja, tj. kašlja na “živčanoj ba­zi”, to je suh, kreštav kašalj, neugodan za slušanje. Javlja se u osobe koja nema nikakvu osnovu za kašalj, obično mu prethodi jako uzrujavanje, sukobi u obitelji ili na radnom mjestu, neispunjene želje i sl. Napadaji jakog kašlja mogu se javiti i u bolesnika koji imaju srčane greške (mitralna stenoza), to su pretežno noćni napadaji praćeni osjeća­jem gušenja.

Napadaje kašlja noću ili u rano jutro imaju pušači i osobe s kronič­nom upalom dišnih putova drugoga uzroka. Uporan kašalj traje tako du­go dok se iz dišnih organa i putova ne izbaci sav sadržaj. Takav je ka­šalj obično dubok, praćen gušenjem i plavom bojom kože, jako je otežan izdisaj (astmatični napadaj).

Suh kašalj

Kada se ne izbacuje ispljuvak, kašalj se naziva suhim. Suh je kašalj zapravo bez svrhe zato što ne “čisti dišne putove”. Ali i takav kašalj nije uvijek beskoristan, često ukazuje na početak vrlo teških bolesti.

Suh kašalj najčešće se javlja s upalama gornjih dijelova dišnih puto­ va : ždrijela, grkljana i dušnika. To su sezonske upale koje prolaze za ne­ koliko dana, često prethode zaraznim bolestima gripi i ospicama. Upala
pluća i dušnica (bronhitis) može započeti suhim kašljem. Postoje i dugot­ rajne kronične upale dušnika i dušnica (kronični traheobronhitis). Ka­ šalj često ovisi o promjeni vremena, pogoršava se zimi i poslije izlaganja tijela hladnoći, kašalj je pretežno vlažan.

Dugotrajno i ne suviše jako kašljucanje može ukazivati i na ozbiljni­je bolesti, npr. tuberkulozu pluća. Takav tip kašlja tuberkulozni boles­nici opisuju kao prvi znak bolesti. I rak na plućima najavljuje se prvim, često i jedinim znakom: suhim, napornim i trajnim kašljem.

Suh dugotrajan kašalj javlja se i kod profesionalnih bolesti pluća, u ljudi koji duže vrijeme rade u kremenoj prašini, u prašini željeza i duha­na. I udisanje nadražujućih plinova na radnom mjestu ili u kući može podražiti sluznice dišnih putova.

Dugotrajno, stalno ili povremeno suho kašljucanje može biti i psihogeno uvjetovano. Poznata su kašljucanja zbog osjećaja neugode. U ne­kih ljudi kašljucanje postaje nervozna navika (tik), slično kao trzanje gla­vom, ramenom, ili žmirkanje.

Kašalj je suh onda kada je samo refleks zbog druge bolesti, može se javiti kod bolesti jednjaka, uha, u rjeđim slučajevima maternice, bubre­ga, tu je nadražen samo centar za kašalj, a dišni sustav potpuno je zdrav, mnogo je češći suh kašalj zbog pritiska na dišne putove izvana: gušavost, povećana žlijezda.

Kratko suho kašljucanje karakteristično je za početnu upalu porebrice (pleuritis), kašalj je praćen oštrim bolom koji se pojačava prilikom disanja na onoj strani prsnoga koša gdje je upala započela (suha porebrica).

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *