Rogač je odličan kao diuretik, blagotvorno djeluje na probavu i smanjuje apetit

Rogač snižava kolesterol, štiti od toksina, pomaže u jačanju imuniteta i sprječavanju alergija, obiluje ugljikohidratima, riboflavinom, kalijem i kalcijem.

Rogač, poznat i pod latinskim nazivom Ceratonia siliqua mediteranska je zimzelena biljka porijeklom iz Sirije i Palestine, ali danas se uzgaja diljem svijeta. Rogača ima posvuda jer su ga putnici i kolonijalizatori nosili i putem sadili, a budući da se lako uzgaja, ne traži puno pažnje i donosi obilje plodova, opstao je i dalje se širio, najčešće uz pratnju limuna, smokava, maslina.

Legenda kaže da se baš rogačem sv. Ivan prehranio u pustinji i rogač je u njemačkom jeziku i danas poznat kao Johannisbrot, odnosno Ivanov kruh.

Rađa mahunama koje sazrijevanjem posmeđe i čija je sjemenka uvijek teška 0,18 grama stoga se u antičko doba koristila kao mjera za vaganje zlata, poznatija kao karat. I doista, rogač jest zlata vrijedan.

Niz razloga zašto trebate konzumirati rogač
Možete ga koristiti u slatkim i slanim jelima, a odličan je kao diuretik, blagotvorno djeluje na probavu i smanjuje apetit. Snižava kolesterol, štiti od toksina, pomaže u jačanju imuniteta i sprječavanju alergija, obiluje ugljikohidratima, riboflavinom, kalijem i kalcijem.

U manjim količinama sadrži vitamine B i E, željezo, magnezij, fosfor, mangan i selen. Sadrži i tanine i galnu kiselinu koja djeluje antiseptički, antibakterijski, antioksidativno i antivirusno. Bogat je i polifenolima koji štite srce i krvne žile.

No, usprkos svim tim blagodatima, rogač je ipak nepravedno zanemaren, nekako zguran u kut iako ga na našim otocima odavno ima u izobilju. Tijekom ljetnih otočkih šetnji vjerojatno ćete naići na ta divna stabla čije zrele mahune zveckaju i padaju na pod, a gotovo nitko ih ne skuplja. Srećom, ima i svijetlih primjera pa osim klasičnih rakija rogačuša koje proizvodi lokalno stanovništvo imamo i nekoliko entuzijasta koji rogač melju i proizvode divno rogačevo brašno.

Možete ga upotrijebiti u kolačima, keksima, kruhu, toplim napitcima, rakijama, kompotima, namazima, salatama, složencima.. Mnogi ga koriste u kolačima umjesto kakao praha, ali zbog njegove slatkoće i umjesto jednog dijela šećera.

Rogač se odlično slaže s jabukama, grožđicama, smokvama, orasima i bademima pa se često koristi i kao punjenje za dizane rogačnjače. Iako neki kažu da je poput čokolade, ne bih se s time složila, no da je zdrava i zanimljiva alternativa čokoladnim slasticama – to svakako jest.

Mahuna rogača može se mljeti sirova i prepečena, a sjemenke su odlične za zgušnjavanje pa se koriste za izradu krema i pudinga.

Talijani su sjemenke koristili za izradu krunica, Izraelci imaju festival posvećen rogaču, a mi mjesto Rogač na otoku Šolti.

Ako ikad naiđete na divna stabla rogača, nemojte ih zaobići, uberite te vrijedne, zdrave mahune i ako ništa drugo, grickajte ih umjesto uobičajenih slatkiša!

Mousse od avokada i rogača
rogac1

Sastojci, za jednu veću ili dvije srednje posudice:

1 zreli avokado
3-4 žlice brašna od rogača
1 veliku žlicu meda, agave ili javorovog sirupa (možete upotrijebiti i steviju)
2 žlice bademovog ili nekog drugog mlijeka
začine po želji
Priprema:
Prerežite avokado, uklonite košticu i žlicom izdubite sadržaj. U blender stavite avokado i sladilo koje ste izabrali. Kratko smiksajte pa dodajte prosijani rogač i bademovo mlijeko. Možete dodati i neki začin ili ekstrakt – vanilija, naranča, đumbir, cimet… Ako želite, dodajte i žličicu nekog finog likera.

Ukrasite po želji, ohladite u hladnjaku i poslužite.
nase-zdravlje

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *