11 navika, vrlo loših za vaše zdravlje

Ali male odluke koje pravimo svakog dana, također utječu na to kako se osjećamo, čak puno više nego što se pretpostavlja. Srećom, ovo ponašanje može biti izmijenjeno, a popularna psihologija se prilično trudi da nas nauči svemu što trebamo znati o tome „kako biti sretan“, piše “Elle“.

Ovdje su izdvojeni savjeti, koji ne obećavaju da ćete se sutra probuditi sretniji, ali mogu vam pomoći da se svakog dana osjećate malo bolje, bez obzira na to kakve su vas okolnosti snašle. Jer, u pitanju su navike koje, bez sumnje, sabotiraju vaše dobro raspoloženje, te bi bilo dobro da ih se riješite.

Vučete se kad hodate

Način na koji hodate može uticati na to kako se osjećate, mada je i obrnut iskaz točan, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Behavior Therapy and Experimental Psychiatry. Istraživači su zaključili da ispitanici koji su zamoljeni da hodaju s pogrbljenim ramenima, s minimumom pokreta ruku, bivaju lošije raspoloženi u odnosu na one koji hodaju odvažno, uspravno i pomalo se šepureći. Što više, pogrbljeni subjekti u studiji imali su običaj pamtiti više negativnih nego pozitivnih stvari.

Popravite raspoloženje odmah: Podignite bradu, zabacite ramena nazad, kako biste zadržali pozitivan pogled na svijet oko sebe.

Fotografirate baš SVE

Instagram frikovi, obratite pažnju! Manično fotkanje svega što vam je pred očima može promijeniti način na koji pamtite proživljene trenutke, tvrdi studija objavljena u časopisu Psychological Science. U okviru istraživanja, ispitanici su otišli u obilazak muzeja, gdje su promatrali eksponate i fotografirali. Po završetku ture, bilo im je daleko teže da se prisjete objekata koje su slikali, u odnosu na one koje su samo promatrali. „Objektiv je veo koji nam zaklanja pogled, a mi nismo ni svjesni da se to događa“, kaže klinička psihološkinja Diedra L. Clay.

Popravite raspoloženje odmah: Fokusirajte se na objekte kada fotografirate, ili, još bolje, jednostavno sjedite i uživajte u iskustvu, bez potrebe da sve zabilježite kamerom. Upijajte ljepotu i sudjelujte u onome što se događa. „To su stvari koje će vas učiniti mentalno jačima“, kaže Clay.

Trpite mobing na poslu

Zadirkivanje koje ste možda trpjeli u osnovnoj školi, moglo bi vrlo lako da vas zadesi i na radnom mjestu, samo u daleko ozbiljnijem obliku. Oko 35 % zaposlenih u SAD-u izloženo je nekoj vrsti maltretiranja na radnom mjestu, u određenom trenutku svoje karijere. Više od 70 % ljudi je bilo svjedok mobinga, kaže prof. dr Erin K. Leonard, psihijatar i autorica knjige Emotional Terrorism: Breaking the Chains of a Toxic Relationship. „Ako vas netko kontinuirano napada i to na mjestu gdje su vaš ponos i samopouzdanje vrlo važni, to može biti razarajuće za psihu. Ovakva situacija vas čini toliko ranjivim, da vam može biti teško da uopće ustanete iz kreveta i odete na posao.“

Popravite raspoloženje odmah: Savjetuje se da prije svega posjetite svog liječnika i prodiskutirate o svom fizičkom i mentalnom zdravlju. Kada pažljivo dokumentirate svoju neslavnu situaciju, obratite se HR službi firme za konkretne savjete kako da riješite problem maltretiranja na radnom mjestu.

Ne vježbate

Razmislite o ovom podatku: Ako postanete aktivniji tri puta nedjeljno, smanjujete rizik od depresije za 19 posto, navodi studija u časopisu JAMA Psychiatry. Nakon što su pratili život 11.000 osoba rođenih 1958, sve do njihove pedesete godine, bilježeći sve simptome depresije i nivo fizičke aktivnosti, istraživači s Univerzitetskog koledža u Londonu otkrili su snažnu vezu između fizičke aktivnosti i depresije. Već pretpostavljate, aktivne osobe bile su daleko manje izložene depresivnim stanjima.

Popravite raspoloženje odmah: Jednostavno izađite vani i pokrenite se. To ne mora biti naročito dugačka aktivnost – prošetajte po kraju, zamijenite lift stepeništem, učinite bilo što, jer će to pokrenuti i vaš um.

Odugovlačite

Razmislite o obavezama koje vječno odlažete. Ako je razlog što su jednostavno u pitanju dosadne stvari koje ne želite raditi, tu vam već nitko ne može pomoći. Ali ako izbjegavate zadatke zato što vas čine nervoznim, ili se plašite da ih nećete uspješno završiti, onda prokrastinacija čini cijelu stvar razarajućom za vaše živce.

Popravite raspoloženje odmah: Prije nego što se konačno latite posla, učinite nešto što će vam pomoći da se opustite – slušajte muziku, idite na trčanje, radite bilo što što će vas osloboditi anksioznosti. Na ovaj način ćete unijeti malo više zabave, a malo manje stresa u cijelu aktivnost. Osim toga, imajte na umu „nagradu“, odnosno osobno zadovoljstvo koje ćete osjećati kada završite svoj zadatak.

Ostajete u toksičnoj vezi

„Imam puno klijenata koji dolaze zbog anksioznosti ili depresije, ne shvaćajući da je razlog samo tu tome što se nalaze u vrlo lošem odnosu“, kaže Leonard. „To izjeda njihovo samopouzdanje. U takvim situacijama, partner ih obično uvjerava da su nekompetentni, sebični i td. Ponekad su potrebne godine da osoba shvati da je njena mentalna nestabilnost uzrokovana lošom vezom, u kojoj nisu poštovani i tretirani ispravno.“
Popravite raspoloženje odmah: U ovom slučaju, možda će vam biti potrebno malo pomoći. Prvo, razmislite o tome da li postoje znakovi da se vaš partner ponaša nasilno, a pod tim ne podrazumijevamo samo fizičko nasilje.

Zatim, konzultirajte ili profesionalca ili bliskog prijatelja/člana obitelji koji bi vam mogao pomoći da postavite stvari na svoje mjesto i izvučete se iz loše veze.

Shvaćate život previše ozbiljno

Spotaknete se na razvaljeni pločnik na ulici i umjesto da se nasmijete sami sebi, preplavi vas posramljenost. Ako ovo zvuči kao vi, krajnje je vrijeme da pronađete nove načine da se više smijete i bolje zabavljate. „Mnogo je istraživanja koja dokazuju benefite smijeha na zdravlje, a to uključuje i mentalno zdravlje“, kaže Leonard. „Smijeh je najbrži lijek za anksioznost i depresiju.“

Popravite raspoloženje odmah: Poradite na svom smislu za humor i svakog dana potražite nešto od zabavnog sadržaja – bilo da su vam smiješne crnohumorne scene ili klasičan slapstick iz TV serija, priuštite to sebi. Možete i povoditi vrijeme s djecom, ako imate mogućnosti, jer ona uvijek imaju fazone koji će vas oraspoložiti.

Ne spavate

„San uteče na sve“, kaže Clay. „Na emotivne i mentalne kapacitete, isto koliko i na tjelesne funkcije. Spavanje je vrijeme kada se tijelo regenerira i bez toga sistem ne može funkcionirati ispravno.“

Popravite raspoloženje odmah: Probajte dokučiti zašto ne spavate dobro, a onda produzmite mjere za stvaranje ambijenta pogodnog za miran san.

Nikada niste sami

Između djece, posla, partnera i drugih aktivnosti, ne možete pronaći momenat za sebe? Leonard ističe koliko je važno izdvojiti vrijeme koje ćete provesti potpuno sami, bilo da je to deset minuta, sat vremena ili čitav dan. Bez toga, nervoza čini svoje i mentalna nestabilnost ozbiljno prijeti, kaže Leonard.

Popravite raspoloženje odmah: Doslovno zakažite sastanak sebi i nemojte iznevjeriti.

Ne razgovarate s ljudima

Ako prvenstvaeno koristite poruke, Facebook i druge društvene mreže za komunikaciju s prijateljima, zapravo vam nedostaje pravog kontakta s ljudima – a ćaskanje s prodavačem u pekari svakog jutra se svakako ne računa.

„Društvene mreže služe za zabavu, a tu nema prave konverzacije koja nam dozvoljava da razumemo ljude. Takva komunikacija umanjuje naše iskustvo i osjećaje“, kaže Clay.

Popravite raspoloženje odmah: „Na kraju dana, broj followera nije bitan, ali broj prijatelja jest“, kaže Clay. Bez obzira što ste apsolutno u tijeku sa svim svakodnevnim zbivanjima, nađite se na piću s prijateljicom večeras.

Multitaskirate

Svi u određenoj mjeri upadamo u zamku multitaskinga: ručamo za stolom, skrolamo Facebook dok gledamo televiziju i kuckamo se na Viberu manje više konstantno. Istraživanja su pokazala da iako mnogi vjeruju da su produktivniji kada rade više stvari istovremeno, to zapravo nije slučaj – to nas samo drži pod većim stresom, nesvjesni smo stvari koje se događaju oko nas i nismo u stanju komunicirati efikasno.

Popravite raspoloženje odmah: Vrlo je jednostavno, zapravo. Isključite mobilni, ne palite TV, obratite pažnju na radnju koju obavljate i na sve što se događa oko vas. Ako dozvolite mozgu da procesuira sve što vam se događa u realnom vremenu, radeći jednu po jednu stvar, ali bez izvještaja o istoj na društvenim mrežama, mogla bi biti najbolja stvar koja vam se u posljednje vrijeme dogodila.

haber.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *